Godišnjica: Najbolji govornik u istoriji SAD-a i crnački tribun…

Foto: Tanjug/AP

Američki baptistički sveštenik afričkog porijekla, Martin Luter King, vođa pokreta protiv rasnog ugnjetavanja u SAD i borac za građanska prava, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964. godine, rođen je 15. januara 1929. godine. 

Martin Luter King je bio jedan od najboljih govornika u istoriji SAD. Njegovi govori i propovijedi, poput “Volite svoje neprijatelje” i “Imam san”, danas su baština, ne samo Amerikanaca, već cijelog čovječanstva.

Zajedno sa govorima Mahatme Gandija i djelom Lava Tolstoja, “Carstvo Božije je u vama”, postali su manifest nenasilne borbe za ljudska prava.

Zbog Kingovog uticaja među crncima i ostalim ugnjetenim Amerikancima, na osnovu naloga šefa Federalnog istražnog biroa /FBI/, Edgara Huvera, osam godina prije nego što je 1968. ubijen u Memfisu, u američkoj državi Tenesi, praćen je doslovno svaki njegov korak.

Prema ocjeni FBI-ja, borac za crnačka prava bio je “opasnost za američko društvo”.

King je ubijen 4. aprila 1968. godine – smrtno je pogođen metkom, dok je stajao na balkonu ispred svoje sobe u motelu, u Memfisu. Metak je prošao kroz usta i prerezao mu leđnu moždinu. Imao je 39 godina.

Istraga je, kao i poslije atentata na predsjednika SAD-a, DŽona Kenedija, 1963. godine i njegovog brata Roberta, senatora u državi Njujork, vođena krajnje traljavo.

Mnogi vjeruju da predstavnik bijelih rasista, Džejms Erl Rej, nije bio ubica, kao što je to i sam negirao. Ipak, on je osuđen za ubistvo.

Za mnoge, pravi ubica nije otkriven, a nezavisna istraga ustanovila je, da čovjek optužen za atentat na Kinga i osuđen na 99 godina robije, nikako nije mogao da počini ubistvo.

Martina Lutera Kinga posthumno je, 1977. godine, odlikovao predsjednik SAD-a, Džimi Karter, Predsjedničkom medaljom slobode. Od 1986. godine, u SAD obilježavaju dan posvećen Kingu, a 2004. godine, posthumno mu je dodijeljena kongresna Zlatna medalja.

Iako za života osporavan i kritikovan od vlasti i nekih svojih radikalnijih sunarodnika, postao je jedan od simbola SAD i afroameričke zajednice.

Danas oko 730 većih i manjih gradova u SAD, ima ulicu sa njegovim imenom.

Izvor SRNA
Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti vidljiva.

fuck idols real milf rides stepson.
porn videos