Mirovni ugovor – godišnjica: Pad Austrije i uspon Srbije…

U Sen Žermenu, kod Pariza, 10. septembra 1919. godine, zaključen je mirovni ugovor između Austrije i pobjedničkih sila u Prvom svjetskom ratu, koji je formalno potvrdio propast Austrougarske monarhije i stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca /Kraljevine Jugoslavije/.

Svijet, nakon ovog mirovnog sporazuma, nije bio isti. Propali su Austrougarska monarhija i Njemačko carstvo, kao i Ruska imperija /zbog boljševičke revolucije/.

Istovremeno, sile pobjednice, među kojima je bila Srbija, dobile su pravo da im se pripoje dijelovi teritorija, mahom u Austrougarskoj, na kojima su živjeli Srbi i drugi Južni Sloveni.

Za stvaranje zajedničke države su posebno bili zainteresovani Dalmatinci, koji su strahovali od italijanske okupacije.

Srpske jedinice su najsvečanije dočekane u Splitu, Rijeci, Dubrovniku i Šibeniku.

Dijelovi Timočke divizije su ušli u Split 1918. godine, na izrazitu molbu gradonačelnika.

Dvadeset hiljada Splićana i navijača Hajduka, srpsku vojsku dočekalo je povicima: “Živjela srpska vojska! Živjela Jugoslavija!”.

Molbe su pisali i drugi predstavnici Hrvata, strahujući od hrvatskih vojnika koji se vraćaju iz redova poražene austrougararske vojske i vrše pljačke.

“U bivšoj austrougarskoj vojsci su disciplina i red posve uništeni: Država Slovenaca, Hrvata i Srba stoji pred opasnošću da bude poharana od vraćajućih se četa sa bojišta. Vlada srpske države se umoljava da što skorije pošalje svoje čete. Brzi odgovor se umoljava”, pisalo je u proglasima i molbama.

Istovremeno, Njemačka je, u skladu sa ovim mirovnim ugovorom, morala priznati da je isključivi krivac za Prvi svjetski rat, pristati da se Alzas i Lorena vrate Francuskoj, da se u sjevernom Šlezvigu sprovede plebiscit, te da se neki pogranični gradovi vrate Belgiji.

Njemačka je još, ugovorom u Versaju, morala da prizna i pripajanje poljskih područja novostvorenoj državi Poljskoj i prihvati da ona preko koridora ima izlaz na Baltičko more, prema luci Gdanjsk. Te konfiskovane teritorije su činile 15 odsto ukupne njemačke teritorije.

Ovaj ugovor i kapitulacija su bili trajna frustracija za Nijemce i pomogli su Adolfu Hitleru da, zagovarajući osvetu, dođe na čelo države i izazove Drugi svjetski rat.

Izvor SRNA

Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti vidljiva.