Zašto se na Đurđevdan pletu vijenčići i pale velike vatre?

Foto: Youtube printscreen

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave praznik posvećen Svetom Georgiju, jednom od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku vjeru.

Prema narodnim običajima, Đurđevdan je praznik koji se odnosi na zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih, plodnost stoke, dobre usjeve i u narodu se smatra za granicu između zime i ljeta.

Proslavlja se buđenje prirode, a praznik je sa dosta narodnih običaja i magijskih radnji, koje su nam ostale od paganskih vremena. Vjerovalo se, ako je na Đurđevdan vedar dan da će biti plodna godina, a ako pada kiša, da će ljeto biti sušno.

Običaj je da se pletu vijenčići od ljekovitih trava, koji se onda bacaju u tekuću vodu. Vjeruje se da vjenčić ukućanima donosi zdravlje, a polju berićet, štiti od uroka, daruje plodnost, vraća ljubav.

Takođe, mladi se opasuju vrbovim prućem – “da budu napredni kao vrba”, kite zdravcem – “da budu zdravi kao zdravac”, koprivom “da kopriva opeče bolesti sa njim” i selenom – “da im duša miriše kao selen”, prenosi B92.

Seljaci su palili velike vatre, kako bi zaštitili sebe i selo od vještica, a pre izlaska sunca, žene i devojke donesu uveče kući “omaje” tj. vode sa vodeničkog kola, sa izvora ili česme van kuće, s namjerom da svako zlo nestane.

Izvor Nezavisne novine
Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti vidljiva.