Škotska – nezavisnost: Škoti ne odustaju – Englezi im ne brane da se otcepe!

Foto: Unsplash

Uprkos protivljenju zvaničnog Londona, Škoti bi mogli ponovo da održe referendum o nezavisnosti, a najnovije istraživanje pokazuje da većina Engleza, umorna od stalnih zahtjeva Škota za nezavisnom državom, nema ništa protiv njihovog odvajanja.

Londonski list “Telegraf” je objavio anketu, prema kojoj se samo 20 odsto anketiranih Engleza protivi odlasku Škotske iz Ujedinjenog kraljevstva.

U samoj Škotskoj, gdje su do sada protivnici odvajanja imali malu prednost, sve zavisi od toga da li bi premijerka Nikola Stardžon mogla da postigne većinu u parlamentu za takvu odluku.

Dok se škotski Laburisti tome protive /oni u najvećem dijelu čine najpouzdanije biračko tijelo Laburista u Velikoj Britaniji/, partija Zeleni jeste za odlazak iz Britanije, ali traže da se Stardžonova izjasni i za izlazak Škotske iz NATO-a, te da zemlja bude vojno neutralna.

Nikola Stardžon, navodi portal “Geopolitka”, intimno i sama to želi, ali kao realpolitičar zna da to nije tako lak posao. Istovremeno, Zeleni su po ovom pitanju beskompromisni.

Pitanje odvajanja i demilitarizacije, naime, otvara drugi problem: šta će biti sa britanskom vojskom na teritoriji Škotske?

Hoće li se ona povući i u kom vremenskom periodu? Zagovornici odvajanja Škotske najavljuju da će blokirati britansku pomorsku bazu Klajd.

U njoj su bazirane britanske nuklearne podmornice, kao i nova generacija podmornica lovaca.



Na teritoriji Škotske je i skladište kraljevskog pomorskog naoružanja i municije za svo podmorničko oružje.

Mnogi zato smatraju da će se, u slučaju odlaska Škota iz Velike Britanije, tražiti neki “modus operandi” da ove britaske baze tamo ostanu.

Može li Škotska da održi referendum o nezavisnosti bez odobrenja Londona? Tvrdnja Londona da se referendumi mogu dogoditi samo jednom u generaciji, prema mišljenju pravnika, nije podržana komparativnom praksom.

Prošle godine je Nova Kaledonija ponovila svoj referendum o nezavisnosti od Francuske, samo dvije godine nakon prethodnog referendum iz 2018. godine.

Prema riječima profesora Marka Velera, sa Katedre za međunarodno pravo na Univerzitetu Kembridž, održavanje drugog referenduma u Škotskoj osam godina nakon prvog, čini se sasvim razumnim u demokratskom društvu.

Mediji spekulišu da bi britanska Vlada mogla da pokuša da zaustavi referendum obraćanjem škotskom Vrhovnom sudu, a potom i Vrhovnom sudu u Londonu.

Ali, to bi se u britanskom društvu smatralo za prvorazredni skandal, ništa manji od angažovanja vojske, jer bi za britansku političku praksu i parlamentarizam značilo presedan da političari ne mogu da nađu rješenje te se, stoga, moraju obratiti sudu.

Iz kabineta škotske premijerke niko ne iznosi tačan rok kad referendum treba održati, samo okvirno govore da će se to dogoditi kad se stanje prouzrokovano epidemijom kovida 19 razriješi, što bi, prema njima, trebalo biti u prvoj polovini četvorogodišnjeg mandata kog su dobili na nedavnim izborima.

Izvor SRNA
Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti vidljiva.