Mladi matematičar iz Srpske osporio rezultat ruskog naučnika

Pixabay

Nebojša Ðurić, viši asistent na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu (AGGF) Univerziteta u Banjaluci, samo sedam mjeseci nakon što je riješio matematički problem star četiri decenije, ovih dana je osporio rezultat poznatog ruskog matematičara Vjačeslava Jurka.

Naime, Đurić, koji radi kao viši asistent za užu naučnu oblast Matematička analiza i primjene, zaposlen na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, i Sergej Buterin, ruski matematičar sa Državnog univerziteta Saratov, objavili su naučni rad “O nejedinstvenosti konstrukcije Šturm-Liuvilovog operatora sa kašnjenjem” u prestižnom naučnom časopisu “Communication in Nonlinear Science and Numerical Simulation” sa impakt faktorom 4,11.

Nebojša Đurić/Nezavisne novine

Riječ je o radu u kojem je oboren rezultat profesora Jurka, profesora na Državnom univerzitetu Saratov i jednog od vodećih svjetskih naučnika specijalizovanih za inverznu spektralnu teoriju.

Profesor Jurko je do sada objavio devet monografija i više od 500 istraživačkih članaka, od toga preko 170 naučnih radova posvećenih upravo inverznim spektralnim problemima za različite klase operatora.

Đurić je za “Nezavisne novine” rekao da je prije sedam mjeseci objavljen rezultat matematičkog problema star više decenija, na kojem je radio zajedno s ruskim kolegom Buterinom.

“Već tada se rodila sumnja u rezultat profesora Jurka, koji je objavljen prošle godine. Mi smo počeli intenzivno da radimo na ovom problemu. Ispostavilo se da je ovaj problem mnogo teži nego što smo pretpostavili, međutim upravo zbog prvog rezultata radili smo naporno”, rekao je Đurić.

Istakao je da su do rješenja došli koristeći numeričke simulacije.

“To su matematički softveri koji su nas navodili kako bismo mi došli do rješenja”, kazao je Đurić.

Napomenuo je da to ne znači da računar rješava problem, već služi samo da navodi matematičare, a oni su ti koji daju teorijsko rješenje matematičkih problema.

“Zanimljivo je da su se računari razvili posredstvom matematike, a sada računare koristimo da bismo lakše rješavali višedecenijske matematičke probleme. Možda je to i razlog zašto se ovi problemi nisu ranije mogli riješiti”, naveo je Đurić.

Đurić je kazao da to što se čini da u kratkom periodu niže uspjeh za uspjehom ne znači da on relativno brzo piše naučne rezultate, jer je na rješenju višedecenijskog matematičkog problema radio dvije godine.

“Na novom problemu sam radio šest mjeseci, ali je to bio iscrpljujući rad. Svakim danom sam davao svoj maksimum. Prije svega je ključno to što sam, zbog rješavanja prethodnog problema, dobio veliku energiju da nastavim”, kazao je Đurić.

Dodao je da su mu dodatnu motivaciju dali medijska pažnja i podrška prijatelja i poznanika.

“Zbog toga svega sam dobio hipermotivaciju, osjećao sam se odgovornim da nastavim, da pišem još bolje rezultate”, zaključio je Đurić za “Nezavisne”.

Podsjećanja radi, prije sedam mjeseci Đurić i Buterin su objavili rad “O otvorenom problemu konstrukcije operatora Šturm-Liuvilovog tipa sa kašnjenjem” u naučnom časopisu “Applied Mathematics Letters” sa impakt faktorom 3,85.

Riječ je o radu u kome su riješili matematički problem star četiri decenije, a što je izazvalo veliko interesovanje u svjetskoj matematičkoj zajednici.

https://www.researchgate.net/publication/351805933_On_non-uniqueness_of_recovering_Sturm-Liouville_operators_with_delay

https://www.researchgate.net/publication/351805933_On_non-uniqueness_of_recovering_Sturm-Liouville_operators_with_delay

Izvor Nezavisne novine
Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti vidljiva.