Merkelova odlazi bez ključnog uspjeha na zapadnom Balkanu

foto Tanjug/AP arhiva

Na Brdu kod Kranja, na kojem je nedavno održan samit EU – zapadni Balkan, nije postignuta saglasnost o ključnim koracima ka stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta, čemu se nadala Angela Merkel, njemačka kancelarka, koja uskoro ide u političku penziju.

Naime, kako smo nekoliko puta pisali, Merkelova je preko njemačke i evropske diplomatije pokušala dovesti do dogovora da se do samita zaključe pregovori u vezi sa četiri sporazuma koji se odnose na slobodu kretanja putnika uz lične karte, na ulazak u zemlju, na slobodu kretanja i boravak državljana trećih zemalja, zatim o priznavanju odobrenja za rad za doktore, stomatologe i arhitekte, kao i o priznavanju fakultetskih diploma. Ništa od ovog nije ostvareno, ali ne njenom krivicom, s obzirom na to da zemlje u regionu nisu uspjele ni da se zajedno sastanu i razgovaraju na ovu temu, a kamoli da ostvare bilo kakav napredak.

Srbija i Albanija su započele inicijativu “Otvoreni Balkan”, kojoj se priključila Sjeverna Makedonija, dijelom iz protesta prema EU, koja je zbog bugarskog veta spriječila početak pregovora o pristupanju te zemlje EU, a BiH, samoproglašeno Kosovo i Crna Gora nisu željele da joj se priključe.  Merkelova je lično mnogo uložila da dođe do napretka, a upravo tim povodom početkom jula održala je samit s liderima zapadnog Balkana kako bi ih podstakla da do samita ostvare ključni iskorak ka ispunjavanju ovih uslova za zajedničko tržište.

Na stranici savezne kancelarke Njemačke naveli su šest oblasti u kojima je, prema njihovoj ocjeni, potrebno ostvariti napredak tokom Berlinskog procesa. To su, kako je redom navedeno, izgradnja pomirenja i međusobnog razumijevanja, stvaranje zajedničkog ekonomskog prostora, otvaranje prekograničnih projekata bez ograničenja, razmjena učenika i mladih, saradnja u oblasti nauke, kao i reforme za približavanje EU.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, kaže da činjenica da čak ni njemačka spoljna politika, uz pomoć nekoga kao što je Merkelova, nije uspjela značajnije da podstakne regionalnu saradnju i integraciju, čak ni da se potpišu sporazumi o putovanjima sa ličnom kartom kroz region, govori koliko je nužan jasan cilj za zemlje zapadnog Balkana u pravcu dublje integracije sa EU.

“Regionalna saradnja i zbližavanje, kao politika EU prema regionu, od samog su početka zamišljene kao politika stabilizacije koju su pratili jasni i konkretni koraci ka dubljoj integraciji regiona sa EU. Tako je, na primjer, kada je trgovinski sporazum CEFTA stupao na snagu za zemlje regiona, isti ispraćen sa trgovinskim i političkim Sporazumom o stabilizaciji sa EU. I dok je CEFTA pomogla stvaranju trgovinskih i drugih veza u regionu, SSP sa EU je rezultirao opipljivim i konkretnim ekonomskim rezultatima”, ističe on.

Ćerimagić naglašava da u zadnjih nekoliko godina, međutim, nedostaje konkretna ponuda od EU za dublju integraciju regiona sa EU, bilo kroz članstvo ili neki konkretni međukorak u vidu, npr. članstva u jedinstvenom tržištu EU.

“Zbog toga onda i svi pokušaji dublje regionalne integracije ne mogu polučiti značajan uspjeh”, zaključuje Ćerimagić.

Izvor Nezavisne
Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti vidljiva.