PREDSTAVLJSNJE ARHIVA VOJVODINE U SKD “PROSVJETA” U ZAGREBU

Imamo milione dokumenata, od kojih su najstariji iz 13. veka, koje čuvamo, konzerviramo, digitalizujemo i činimo ih dostupnim javnosti. Izdali smo i reprint časopisa "Književni jug", koji su uređivali Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Gustav Krklec i Miloš Crnjanski, a sa SNV-om izdali smo knjigu "Gudovac 1941. put zločina", rekao je Kuzmanović.

Foto: Nebojša Kuzmanović

Piše: Nenad Jovanović

Large arhiv 8 1

U prostorijama Srpskog kulturnog društva “Prosvjete” u Zagrebu  predstavljene su bogate aktivnosti Arhiva Vojvodine. Delegacija Arhiva, na čelu s direktorom Nebojšom Kuzmanovićem, domaćinima je poklonila velik broj knjiga čiji su izdavači.

Goste iz Novog Sada pozdravio je predsjednik “Prosvjete” Mile Radović, ističući bogatu suradnju “Prosvjete” s naučnim i kulturnim institucijama u Srbiji i Vojvodini. Iskustva Arhiva moći ćemo primijeniti u našem radu, rekao je Radović.

Gosti iz Novog Sada predstavljaju svoja izdanja (foto Nenad Jovanović)

Kuzmanović je govorio o historijatu Arhiva osnovanog 1926. godine i njegovom preseljenju 1988. u renoviranu zgradu koja je početkom vijeka izgrađena kao zatvor.

– Mnogi su me Novosađani pitali gde radim, pa sam im morao objašnjavati da se radi o zgradi bivšeg zatvora pored Riblje pijace. Zato sam nastojao da nas prepoznaju, ne po lokaciji, nego po onom što radimo i po ogromnom značenju Arhiva koji je drugi po veličini i značaju u Srbiji s oko 70 zaposlenih. Imamo milione dokumenata, od kojih su najstariji iz 13. veka, koje čuvamo, konzerviramo, digitalizujemo i činimo ih vidljivijom i dostupnijim javnosti. Izdali smo i reprint časopisa “Književni jug” koji su 1918. i 1919. uređivali Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Gustav Krklec i Miloš Crnjanski, a zajedno sa SNV-om i Arhivom Srba u Hrvatskoj izdali smo knjigu “Gudovac 1941. put zločina” – rekao je Kuzmanović.

Arhiv je radio i na dokumentima vezanim uz popis žrtava u Sremu od 1941. do 1945., odnosno području od Osijeka, Klise i Vinkovaca do Zemuna došavši do cifre od 41.100 što je za oko 5.000 više od cifre s kojim se do tada baratalo.

Arhivska savjetnica Ljiljana Dožić govorila je o djelatnostima Arhiva i njegovoj organizaciji, ističući da Arhiv raspolaže s oko 7.300 metara građe raspodijeljene u oko 570 fondova. Raspolažemo i s obiljem građe vezanom uz istoriju Srba u Hrvatskoj, uključujući i zapise o unijaćenju pravoslavnog stanovništa uz podršku austrijske vojske i države u 18. veku o čemu govore zapisi o manastiru Marča, rekla je.

Arhivist Miroslav Jaćimović govorio je o sređivanju i obradi novije arhivske građe, podsjetivši da je nakon 1921. formirana Sremska oblast sa sjedištem u Vukovaru koja je obuhvaćala i naselja izvan današnje Vojvodine.

– Moto Arhiva je otvorenost, dostupnost, sećanje i identitet – rekla je arhivistica Ivana Gojković govoreći o izdavačkoj djelatnost i radu odjeljenja za digitalizaciju s kojom se krenulo od 2005. i u okviru koje su digitalizirane zbirke karata i planova, povelje i diplome, litografije austrijskih vojnika od 1620. do 1860., katastarske knjige…

– Zajedno s Arhivom Beograda digitalizovali smo preko 16.000 matičnih knjiga rođenih, venčanih i umrlih iz svih crkava s područja 481 naselja s područja Vojvodine, ali i Hrvatske, Rumunije i Mađarske, a digitalizovali smo i dokumente Komisije za utvrđivanja zločina okupatora i njihovih pomagača – kazala je.

O svim izazovima konzervacije i restauracije arhivske građe, odnosno kako od zgužvane i raspadnute hrpe papira napraviti čitljivi dokument, preko zoom-a je govorila Višnja Nikolić.

Kuzmanovića smo pitali o svim aspektima suradnje sa srodnim ustanovama u Srbiji i Hrvatskoj.

– Sarađujemo sa arhivima u Zagrebu i Rijeci, kao i sa Arhivom Srba u Hrvatskoj. Nakon Zagreba idemo u Rijeku gde ćemo obići tamošnji arhiv i “Prosvjetu”, a vraćamo se preko Vukovara gde ćemo predati restaurisanu matičnu knjigu iz tamošnje crkve – rekao je i ukazao na dobru saradnju s arhivom u Vukovaru.

– U Srbiji sarađujemo s arhivima u Beogradu, Nišu i drugim mestima. Ove jeseni smo u 27 gradova predstavili naš rad i izdanja. U zadnjih nekoliko godina izdali smo preko sto naslova, a ove godine 25. Osim toga, prošli smo sve tendere za izdavanje sabranih dela Dejana Medakovića, Vasilija Krestića i Milorada Ekmečića – rekao nam je direktor Arhiva.

Ljiljana Dožić objasnila je da Arhiv nije profitna ustanova, pa naslove koje su izdali ne mogu prodavati nego poklanjati. A kako bi naša izdanje bila što dostupnija, imamo ih u digitalnom obliku koji se mogu besplatno preuzeti, rekla je i ukazala je da su matične knjige koje u Arhivu sređuju i digitaliziraju zapravo “drugi primjerci”. Parohije su vodile matične knjige, pri čemu je jedna ostajala u crkvi, a druga je predavana državi, odnosno županijama na području Južne Ugarske, pa je tako ostala na raspolaganju Arhivu. Nakon predstavljanja Radović je gostima za poklon uručio “Prosvjetina” izdanja knjiga.

Izvor Tjednik Novosti'
Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti vidljiva.

fuck idols real milf rides stepson.
porn videos