Izbor za predsjednika Njemačke: Štajnmajer još jednom?

Socijaldemokrata Frank-Valter Štajnmajer trebalo bi sutra (13. februar) da ponovo bude izabran za njemačkog predsjednika.

U sve više polarizovanoj zemlji, njegov posao bi mogao da bude teži.

U opreznom svijetu njemačke politike djelovalo je skoro kao kockanje to što je Frank-Valter Štajnmajer (65) još prošlog maja najavio da je zainteresovan za novi mandat na mjestu šefa države, prenosi DW.

Jer, rijetko kada aktuelni predsjednik tako spremno najavljuje da hoće i drugi mandat. Takođe, Štajnmajer prošlog maja nije mogao znati ko će dobiti izbore za Bundestag, pa ni da li će imati većinu u Saveznoj skupštini.

Ta Skupština okuplja se samo da bi birala predsjednika, a čine je svi savezni poslanici i isto toliko delegata iz pokrajina.

Prošlog proljeća su Štajnmajerove Socijaldemokrate u anketama bile iza Demohrišćana i Zelenih, i tek bi se pokoji hazarder opkladio da mogu da ih prestignu. Da su Demohrišćani dobili parlamentarne izbore u septembru, vjerovatno bi insistirali na svom kandidatu za predsjednika.

Ali, desilo se obratno. Demohrišćanski kandidat za kancelara Armin Lašet upao je u seriju gafova, a kancelar je postao Socijaldemokrata Olaf Šolc.

Koalicioni partneri Zeleni i Liberali podržavaju ideju da Štajnmajer bude predsjednik još pet godina, a Demohrišćani, koji još ližu rane nakon izbora, neće isticati svog takmaca.

Izbor Štajnmajera tako ostaje maltene samo formalnost.

Astronauti i drugi

Savezna skupština, koja bira predsjednika, okuplja 736 poslanika Bundestaga i 736 delegata koje bira 16 njemačkih pokrajina.

Ti delegati su šarena grupa čiji je zadatak samo da dignu ruku za onog koji je utvrđen ranije. Zato partije tu šalju i sportiste, biće glumaca, jedan astronaut čak, nekoliko epidemiologa i medicinskih radnika u znak zahvalnosti što se bore za zdravlje u vreme pandemije.

SPD je recimo kao delegatkinju odabrao i Karlu Špagerer (92), koja je preležala kovid. Ta žena je preživjela Holokaust, i biće najstarija delegatkinja u skupštini.

“Načelno ljudi misle da je Štajnmajer zadovoljavajuće obavljao ulogu u prvom mandate”, kaže Uve Jun, politikolog sa Univerziteta u Triru.

“On je sa obe noge na zemlji, može da razgovara sa raznim društvenim grupama. I uvijek nalazi pravi ton kod teških pitanja, kriza, pandemije. Nikad nije bilo velikog protesta protiv njega.”

Doduše, bilo je i vremena kada je bilo lakše biti njemački predsjednik, čija uloga je više simbolička i predstavnička.

“Predsjednik mora da predstavlja Njemačku u zemlji i svijetu, i mora da se ponaša integrativno”, kaže Jun.

“Ovo potonje postalo je teže jer je društvo sve heterogenije i polarizovanije. Dijelovi društva ne žele da ih on predstavlja.”

“On igra važnu ulogu u društvu, povezujući razne društvene grupe”, kaže i Ursula Minh, direktorka bavarske Akademije za političko obrazovanje.

“Rekla bih da je predsjedniku teže jer ni njemu ne vjeruju oni koji su izgubili povjerenje u politički sistem.”

Bitan u krizama

Njemački predsjednik daleko je od nadležnosti koje imaju predsjednici u SAD, Rusiji ili Francuskoj, njegova ustavna ovlašćenja manja su čak i od srpskog predsjednika.

Ne komanduje vojskom, ne može da donosi dekrete ili ukaze niti može da raspusti parlament.

Ta slaba pozicija ima korjene u njemačkoj istoriji. Predsjednik Vajmarske Republike imao je znatne moći.

“Predsjednik Rajha” Paul fon Hindenburg iskoristio je ta ovlašćenja da utaba put nacističkom diktatoru Adolflu Hitleru.

Predsjednik rijetko koristi ustavna ovlašćenja, koja mogu biti važna u slučajevima kriza. Recimo, on odlučuje da li Bundestag mora da se raspusti ako kancelar izgubi glasanje o povjerenju. Ima moć da stavi veto na zakone za koje vjeruje da krše njemački Ustav.

“Majke i očevi njemačkog Osnovnog zakona svjesno su odlučili da ne dodijele predsjedniku velike moći. To je važna pozicija, ali nije moćna – osim ako druge institucije nisu u krizi”, kaže Minh.

Veća uloga predsjednika zamisliva je, jer je u Njemačkoj sve teže skovati koaliciju. Tako je Štajnmajer 2017. godine morao da donese odluku kada kancelarka Angela Merkel nije uspjela da napravi koaliciju sa Liberalima i Zelenima.

On je odlučio da se ne ide na nove izbore, pa su koaliciju napravili Demohrišćani i Socijaldemokrate.

Taktički protivkandidati

Svaki njemački državljanin starosti najmanje 40 godina može biti biran za predsjednika. Može ga predložiti bilo koji član Savezne skupštine.

U prva dva kruga glasanja potrebna je apsolutna većina, u trećem je dovoljna relativna. Između svaka dva kruga glasanja mogu se nominovati novi kandidati.

Ovog puta će Štajnmajer imati najmanje tri protivkandidata. Doktora Gerharda Traberta nominovala je ljevica; desničarska Alternativa za Njemačku je kontroverzno nominovala člana Demohrišćana Maksa Otea; tu je i Štefani Gebauer u ime regionalne stranke Slobodni birači.

Protivkandidati su veoma važni, kaže nam Minh, i ukazuje na pametan izbor ljevice. Jer, Gerhard Trabert je ljekar koji se dugo bori za pravo siromašnih na adekvatno liječenje.

“Naravno, on neće postati predsjednik, niti to hoće, on hoće da i dalje kao ljekar pomaže slabijima. Ali će glasanje za predsjednika biti iskorišćeno da se privuče pažnja na grupe koje su često marginalizovane i u medijima.”

Kako pišu nemački mediji, Alternativa za Njemačku je imala drukčiju računicu, predlažući čovjeka iz konzervativnog krila Demohrišćana. Neki birači Demohrišćana bi mogli da razumiju signal da je zapravo Alternativa prije njihova partija.

Sve te političke računice neće mnogo uticati na novi izbora Frank-Valera Štajnmajera.

 

Izvor Nezavisne novine
Ostavite odgovor

Vaša email adresa neće biti vidljiva.

fuck idols real milf rides stepson.
porn videos